Objavljena studija EUIPO-a i OECD-a o opasnim krivotvorenim proizvodima

‌Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva koja djeluje pri Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), u suradnji s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), objavila je studiju koja se bavi opasnim krivotvorenim proizvodima, pod izvornim nazivom „Dangerous fakes. Trade in Counterfeit Goods that Pose Health, Safety and Environmental Risks”.

Studija se temelji na analizama podataka koje su u svom radu prikupila carinska tijela i druga tijela nadležna za provedbu prava intelektualnog vlasništva te prikupljanju podataka od stručnjaka koji rade u ovom području. U studiji se kvantitativno ocjenjuju opseg i trendovi trgovine krivotvorenim proizvodima koji predstavljaju prijetnju zdravlju i sigurnosti građana te okolišu.

Rezervne dijelove za vozila, optičke i medicinske uređaje, farmaceutske proizvode i odjeću svrstavamo u opasne krivotvorine koje se najčešće pojavljuju u distribuciji na tržištu.

Kina i Hong Kong (Kina) i nadalje su najveći izvoznici krivotvorenih proizvoda, koji čine čak tri četvrtine od ukupno oduzetih proizvoda u postupcima nadležnih tijela usmjerenih na zaštitu intelektualnog vlasništva. Treba naglasiti da su poštanske pošiljke odnosno proizvodi naručeni putem e-trgovine najčešći način na koji krivotvoreni proizvodi dolaze do naručitelja odnosno potrošača. Zbog iznimno velikog broja pošiljaka proizvoda naručenih putem internetskih servisa koje su u svakodnevnom poštanskom prometu, otežana je mogućnost nadležnih tijela da otkriju i u propisanoj proceduri zaustave sve ovakve proizvode, kako oni ne bi došli do potrošača. Procjenjuje se da je 60% proizvoda procijenjenih kao opasne krivotvorine oduzeto upravo u okviru kontrole i nadzora malih poštanskih pošiljaka namijenjenih tržištu Europske unije. Među opasnim krivotvorinama naručenim putem interneta najviše je bilo kozmetičkih proizvoda, zatim odjeće, igračaka i rezervnih dijelova za automobile, a najveći dio tih proizvoda (75%) otpremljen je prema naručiteljima iz Kine.

Zemlje Europske unije te Sjedinjene Američke Države bile su glavna odredišta na koja su pristizale tzv. male pošiljke koje su sadržavale opasne krivotvorene proizvode.

Prehrambeni proizvodi, farmaceutski te kozmetički proizvodi (primjerice, parfemi) najčešće su vrste proizvoda koje su bile predmetom opoziva s tržišta i upozoravanja potrošača na njihovu potencijalnu opasnost (engl. safety alerts and recalls). U ovakve opasne proizvode ubrajamo i rezervne dijelove za vozila, igračke za djecu i odjevne predmete koji mogu sadržavati opasne boje, kemikalije ili dijelove koji se lako odvajaju te su time potencijalno opasni za djecu.

Pandemija bolesti COVID-19 i prateće gospodarske posljedice ove zdravstvene krize dodatno su naglasile ovaj problem, koji se očitovao u povećanom prometu krivotvorenim lijekovima i zaštitnom medicinskom opremom, opremom za testiranje, ali i drugim proizvodima koji također mogu predstavljati opasnost za život i zdravlje ljudi, kao što su različiti proizvodi široke potrošnje ili rezervni dijelovi.

U skupinu opasnih krivotvorina svakako treba dodati i krivotvorene pesticide i druge kemikalije koje mogu također predstavljati značajnu opasnost za potrošače, ali i za okoliš, usjeve, vodna dobra i dr.

Stoga je i ovoga puta potrebno naglasiti važnost opreznog i informiranog pristupa potrošača kupnji proizvoda, osobito kupnji putem elektroničke trgovine (putem interneta). Potrebno je voditi računa o tome da danas gotovo da i nema grane industrije koja nije pogođena problemom krivotvorenja, a svi su krivotvoreni proizvodi u načelu rizični jer mogu predstavljati određenu opasnost za njihove korisnike.

Važno je znati da su legitimni proizvođači dužni poštovati propisane uvjete proizvodnje i stavljanja proizvoda na tržište kako njihovi proizvodi ne bi nanijeli nikakvu štetu krajnjim korisnicima. Nasuprot tome, proizvođači krivotvorenih proizvoda ne poštuju propise ni standarde u proizvodnji i stoga kupnjom takvih proizvoda potrošač može izložiti sebe i svoje bližnje riziku za zdravlje i sigurnost.

Posebno je važno upozoriti potrošače da lijekove i medicinske proizvode ne kupuju putem interneta.

Studija EUIPO-a i OECD-a sadrži i statističke pokazatelje relevantne za Republiku Hrvatsku. Informativni sažetak studije na hrvatskom jeziku dostupan je ovdje, a studiji u cjelini možete pristupiti ovdje.

Zaključno upućujemo zainteresirane korisnike i na brojne studije i novija istraživanja koje je u području zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva objavio EUIPO, samostalno ili u suradnji s drugim organizacijama, a kojima se može pristupiti ovdje.

Izvor: Državni zavod za intelektualno vlasništvo, 18.03.2022.