Mjere za stvaranje otpornosti jedinstvenog tržišta na krizu: paket robusnih instrumenata za očuvanje slobodnog kretanja i dostupnosti relevantne robe i usluga u Europi

Europska komisija je 19. rujna 2022. predstavila novi Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve (SMEI). Ciljevi tog okvira za upravljanje krizama su zaštita slobodnog kretanja robe, usluga i ljudi i jamčenje dostupnosti bitne robe i usluga u budućim kriznim situacijama, na korist ljudima i poduzećima u cijelom EU-u. Jedinstveno tržište dokazalo je da je ono naša najveća prednost u upravljanju krizama. Međutim, pandemija COVID-a pokazala je strukturne nedostatke koji otežavaju EU-u da na hitne situacije reagira učinkovito i koordinirano. Jednostrane mjere stvaraju fragmentaciju, a to dodatno pogoršava krizu, pri čemu posebno utječe na MSP-ove.

Izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager izjavila je: Kriza zbog COVID-a 19 jasno je pokazala da naše jedinstveno tržište mora ostati operativno u svakom trenutku, pa i u kriznim vremenima. Zato ga moramo ojačati. Potrebni su nam novi alati koji će nam omogućiti brzu i zajedničku reakciju. Zahvaljujući tome u svakoj novoj krizi moći ćemo osigurati da naše jedinstveno tržište ostane otvoreno i da roba od ključne važnosti i dalje bude dostupna za zaštitu europskih građana. To će nam omogućiti novi Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve.

Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je: U nizu kriza koje su nas zadesile proteklih godina uložili smo velik trud u očuvanje neometanog funkcioniranja jedinstvenog tržišta, održavanje naših granica otvorenima, očuvanje cjelovitosti naših lanaca opskrbe i osiguravanje dostupnosti proizvoda i usluga koje naši građani trebaju u kriznim vremenima. Međutim, moramo biti spremniji predvidjeti sljedeću krizu i odgovoriti na nju. Umjesto da se oslanjamo na trenutačne, improvizirane mjere, Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve omogućit će nam da strukturno reagiramo kako bismo zaštitili slobodno kretanje robe, ljudi i usluga u kriznim vremenima. Taj će instrument osigurati bolju koordinaciju s državama članicama, pomoći u sprečavanju i ograničavanju utjecaja potencijalnih kriza na našu industriju i gospodarstvo te opremiti Europu alatima koje naši globalni partneri imaju, a nama nedostaju.

Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve služi kao dopuna drugih zakonodavnih mjera EU-a za upravljanje krizama, npr. Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, i pravila EU-a za specifične sektore, lance opskrbe i proizvode, kao što su zdravstvo, poluvodiči i sigurnost hrane, za koje su već predviđene ciljane mjere u slučaju krize. Riječ je o dobro uravnoteženom okviru za upravljanje krizama namijenjenom za prepoznavanje prijetnji jedinstvenom tržištu i osiguravanje njegova neometanog funkcioniranja.

Sastoji se od sljedećih elemenata:

• Stvaranje modela kriznog upravljanja za jedinstveno tržište: novi mehanizam za praćenje jedinstvenog tržišta, utvrđivanje stupnja opasnosti i koordiniranje odgovarajućeg odgovora, koji se sastoji od nekoliko faza aktivnosti – pripremne, nadzorne i reaktivne. Prvo, okvir za krizno planiranje omogućuje Komisiji i državama članicama da uspostave koordinacijsku i komunikacijsku mrežu za povećanje pripravnosti. Nadalje, ako se utvrdi prijetnja jedinstvenom tržištu, može se aktivirati nadzorni režim. Naposljetku, u slučaju krize s dalekosežnim učinkom na jedinstveno tržište može se aktivirati reaktivni režim. Osnovat će se savjetodavna skupina koju će činiti Komisija i države članice kako bi se procijenila konkretna situacija i preporučile najprikladnije mjere odgovora. Njezina će uloga biti izuzetno važna u cijelom procesu.
• Predlaganje novih mjera za uklanjanje prijetnji jedinstvenom tržištu: u nadzornom režimu zajednički fokus država članica i Komisije bio bi na praćenju lanaca opskrbe strateški važnom robom i uslugama te na izgradnji strateških rezervi u tim područjima. Nakon prelaska u reaktivni režim slobodno kretanje na jedinstvenom tržištu održavalo bi se na temelju popisa zabranjenih ograničenja i općenito pojačanim i brzim nadzorom jednostranih ograničenja. Komisija može također državama članicama preporučiti da se pobrinu za dostupnost robe potrebne tijekom krize tako što će olakšati proširenja ili prenamjene proizvodnih linija ili ubrzati izdavanja dozvola. Naposljetku, može i preporučiti državama članicama da ciljano distribuiraju strateške rezerve stvorene tijekom nadzorne faze. Nova će se pravila primjenjivati i kako bi se Komisiji olakšalo da u ime država članica provodi javnu nabavu relevantne robe i usluga u nadzornom i reaktivnom režimu.
• Dopuštanje krajnjih mjera u hitnim slučajevima: u izvanrednim okolnostima i samo ako je već prijeđeno u reaktivni režim, Komisija može upotrijebiti i alate za koje će biti potreban zaseban korak aktivacije. U tom slučaju Komisija može od gospodarskih subjekata zatražiti ciljane informacije, pri čemu se odgovor može učiniti obvezom. Komisija može od tih subjekata također tražiti da prihvate prioritetne narudžbe proizvoda potrebnih tijekom krize. Odbijanje takvih narudžbi smjelo bi se opravdati samo ozbiljnim razlozima. Nadalje, ubrzanim stavljanjem na tržište određenih proizvoda zahvaljujući bržem ispitivanju i akreditaciji, među ostalim ocjenjivanjem sukladnosti, osigurat će se njihova dostupnost tijekom izvanrednih situacija. Propisi u kojima su utvrđena takva odstupanja predloženi su u zasebnim prijedlozima uredbe i direktive kojima se mijenjaju regulatorni okviri za određene proizvode, a koji su priloženi Uredbi o Instrumentu jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve.
  

Sljedeći koraci
O prijedlozima sad trebaju raspraviti Europski parlament i Vijeće Europske unije. Nakon što ih suzakonodavci donesu, uredbe će stupiti na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Dodatne informacije, kao i relevantni prijedlozi uredbi i direktive dostupni su ovdje.

Izvor: Europska komisija, 19.09.2022.