Strategija EU-a za pripravnost i otpornost

‌S ciljem povećanja sposobnosti Europske unije da predvidi, spriječi i odgovori na geopolitičke napetosti i sukobe, kibersigurnosne rizike i rizike od manipulacije informacijama te sve veće rizike od prirodnih opasnosti uslijed klimatskih promjena, Europska komisija izradila je Strategiju Unije za pripravnost, koja je predstavljena javnosti dana 26. ožujka 2025.

Strategija se temelji na:

• integriranom pristupu koji obuhvaća sve opasnosti: usredotočuje se na pripremu za sve vrste opasnosti i odgovaranje na njih, a ne na njihovo zasebno rješavanje
• pristupu koji obuhvaća cijelo društvo: svi sektori, organizacije i pojedinci trebali bi biti uključeni
• pristupu na svim razinama upravljanja: vladine agencije i odjeli koordiniraju i međusobno surađuju kako bi učinkovitije rješavali krizne situacije. 

Ključni ciljevi i mjere Strategije 

1) Zaštita ključnih društvenih funkcija Europe - obuhvaća razvoj minimalnih kriterija pripravnosti za osnovne usluge kao što su bolnice, škole, promet i telekomunikacije, stvaranje zaliha ključne opreme i materijala te bolju prilagodbu klimatskim promjenama i dostupnost ključnih prirodnih resursa, osobito vodnih.

2) Promicanje pripravnosti stanovništva - cilj je poticati javnost da donese praktične mjere, kao što je održavanje osnovnih potrepština najmanje 72 sata u hitnim slučajevima te integrirati nastavu o pripravnosti u školske kurikulume, uz uvođenje Dana pripravnosti EU-a.

3) Jačanje koordinacije odgovora na krizne situacije - odnosi se na uspostavu kriznog centra EU-a kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim strukturama EU-a.

4) Jačanje civilno-vojne suradnje - obuhvaća provođenje redovitih vježbi pripravnosti na razini EU-a, ujedinjujući oružane snage, civilnu zaštitu, policiju, sigurnost, zdravstvene radnike i vatrogasce te olakšavanje ulaganja u dvojnu namjenu.

5) Jačanje sposobnosti predviđanja - razvoj sveobuhvatne procjene rizika i prijetnji na razini EU-a kako bi se pomoglo u sprečavanju kriza kao što su prirodne katastrofe ili hibridne prijetnje.

6) Povećanje javno-privatne suradnje - osnivanje javno-privatne radne skupine za pripravnost te oblikovanje protokola za hitne slučajeve s poduzećima kako bi se osigurala brza dostupnost osnovnih materijala, robe i usluga te osigurale kritične proizvodne linije.

7) Jačanje suradnje s vanjskim partnerima - integriranje pripravnosti i otpornosti u bilateralna partnerstva i multilateralne institucije kao što je NATO, u području vojne mobilnosti, klime i sigurnosti, novih tehnologija, kiberprostora, svemira i obrambene industrije.

Strategijom se nastoji poboljšati civilna i vojna pripravnost EU-a za buduće krize kako bi svi akteri bili spremni i sposobni brzo i učinkovito odgovoriti, ako to bude potrebno. Usmjerena na podršku nacionalnim naporima u pogledu pripravnosti, temelji se na Strateškom programu EU-a za razdoblje 2024. - 2029., zaključcima Europskog vijeća iz lipnja 2023. te ožujka  i prosinca 2024., kao i na političkim prioritetima Europske komisije za razdoblje 2024. - 2029.

Više informacija na stranici: Strategija EU-a za pripravnost i otpornost

Izvor: Europska komisija