Skočite na glavni sadržaj
Centar unutarnjeg tržišta EU - Logo

Potencijali sektora profesionalnih i poslovnih usluga za povećanje konkurentnosti gospodarstva

16.10.2015.

‌U HUP-u je 15.10.2015. održan okrugli stol na kojem su predstavljeni rezultati mapiranja i ekonomske analize sektora profesionalnih i poslovnih usluga. Projekt je naručilo Ministarstvo gospodarstva, a izvela tvrtka Arhivanalitika. Predstavljeni su i glavni elementi buduće EU Strategije za liberalizaciju tržišta usluga, koja će biti službeno objavljena 27.10.2015. Elemente strategije predstavio je g. Daniel Hinšt, voditelj Službe za usluge i Centar unutarnjeg tržišta EU.

Analizu možete pronaći ovdje (i skraćeni prikaz ovdje), a prezentacije g. Šonje i g. Hinšta s okruglog stola nalaze se na stranicama HUP-a.

U raspravi u kojoj su uz moderatora Velimira Šonje (Arhivanalitika) sudjelovala i gospoda Vedran Kružić (pomoćnik ministra gospodarstva za trgovinu i unutarnje tržište), Vedran Antoljak (Sense savjetovanje), Mislav Balković (Algebra) i Nenad Bakić (Selectio) istaknuto je sljedeće:

- riječ je o brzorastućem sektoru s velikim potencijalom za zapošljavanje i omogućavanje rasta produktivnosti i izvoza u drugim bazičnim sektorima;

- sektor profesionalnih i poslovnih usluga proteklih je godina povećao broj zaposlenih unatoč krizi;

- usprkos očitim potencijalima, sektor do sada ni u javnosti ni među kreatorima javne politike (osim izuzetaka) nije prepoznat - štoviše, susretao se i susreće s velikim regulatornim preprekama i teretima u poslovanju;

- privatno obrazovanje i privremeno zapošljavanje te posredovanje u zapošljavanju primjeri su aktivnosti s vrlo brzim rastom potražnje, gdje ponuda ne može adekvatno reagirati zbog administrativnih, poreznih i drugih barijera poslovanju;

- sektor profesionalnih i poslovnih usluga može kroz digitalizaciju, analize i poslovno savjetovanje bitno pomoći reformi javne uprave i restrukturiranju državnih tvrtki (npr. outsourcing funkcija upravljanja ljudskim potencijalima i internog obrazovanja raširena je praksa među etabliranim privatnim kompanijama, ali ne i onim državnim);

- za neke visokoregulirane profesionalne usluge (npr. odvjetnici, bilježnici, računovođe i revizori) uslijedit će novi krug liberalizacije tržišta, jer komparativne analize OECD-a pokazuju da u ovim djelatnostima i dalje postoje visoka opterećenja;

- puni razvoj sektora profesionalnih i poslovnih usluga, zajedno s tzv. kreativnim i kulturnim industrijama, Hrvatskoj tek predstoji kroz veće korištenje profesionalnih usluga pri razvoju i evaluaciji vladinih politika i razvoj poticajnih shema kao što su pametne javne nabave, vaučeri za rast ili garancijske sheme za korištenje profesionalnih usluga u SME sektoru (prema modelima koji su razvijeni u Velikoj Britaniji i Poljskoj);

- neke aktivnosti koje su ključne za razvoj sektora treba destigmatizirati (outsourcing), a treba voditi računa i o reputaciji, jer brojne hrvatske tvrtke imaju loša iskustva s domaćim poslovnim savjetnicima koji nisu isporučivali vrijednost za novac – tome se riziku može doskočiti spomenutim poticajnim shemama i kapitalnim jačanjem savjetničkih tvrtki kojima se preporuča nuđenje garancije povrata (engl. money back guarantee);

- sektoru u svakom slučaju slijedi okrupnjavanje i konsolidacija; a kroz te će procese nastati veće domaće tvrtke koje će moći konkurirati najvećim međunarodnim savjetničkim tvrtkama koje trenutno dominiraju kao pružatelji profesionalnih usluga velikim domaćim kompanijama.

Pomoćnik ministra gospodarstva g. Vedran Kružić zaključio je raspravu istaknuvši da se Hrvatska nalazi pred konačnim oblikovanjem javnih politika za sektor profesionalnih i poslovnih usluga. MINGO želi sljedećoj vladi ostaviti analizu važnosti sektora i podloge za razvoj politika.

Ministarstvo gospodarstva poziva sve zainteresirane da, nakon proučavanja relevantnih dokumenata, do 30. listopada 2015. na adresu elektronske pošte daniel.hinst@mingo.hr dostave svoje prijedloge za razvoj javnih politika u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga. Prijedlozi će biti vrednovani od strane Ministarstva gospodarstva i Arhivanalitike. Oni prijedlozi koji se ocijene provedivima i troškovno prihvatljivima bit će uvršteni na listu mogućih mjera za poticanje konkurentnosti poslovanja ovog sektora i jačanje njegovog horizontalnog utjecaja na produktivnost i kvalitetu cjelokupnog gospodarstva. Cilj je da sljedeća vlada na temelju dokumenta o podlogama za razvoj politika vrlo brzo provede službeni savjetodavni proces i započne s primjenom predloženih mjera.

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, 16.10.2015.