Više mogućnosti za poslovanje na europskom tržištu

28. listopada 2015. Europska komisija je predstavila dugo najavljivanu Strategiju unutarnjeg tržišta (Single Market Strategy – SMS), pod nazivom: „Nadograđivanje unutarnjeg tržišta EU: više prilika za građane i poslovanje“ (Upgrading the Single Market: more opportunities for people ad business).

Strategiju su predstavili Elzbieta Bienkowska, povjerenica za unutarnje tržište i JyrkiKatainen, potpredsjednik Komisije za investicije i rast.

Povjerenica Bienkowska je istaknula kako gospodarski rast EU bio 2%-tna boda (dodatno) viši u slučaju ispravne provedbe strategije, zaključivši kako „Europa ne smije gubiti vrijeme već mora što prije odgovoriti na izazove u pogledu konkurentnosti.“

Potpredsjednik Katainen je istaknuo kako europski investicijski plan daje prioritet upravo uklanjanju ograničenja za investitore, stvaranju novih mogućnosti i poticanju inovativnih poslovnih modela.

Na predstavljaju strategije, Komisija ističe kako su dosadašnji rezultati unutarnjeg tržišta posljedica loše (nepotpune) primjene postojećih pravila (unutarnjeg tržišta EU). Komisija će zato davati smjernice za adekvatnu primjenu EU prava, pogotovo Direktive o uslugama. Upravo zato, strategija daje naglasak na jačanje mehanizama provedbe, prije svega na prikupljanje podataka od tržišnih dionika o regulatornim preprekama s kojima se susreću. Bolji propisi su u suštini temeljem strategije unutarnjeg tržišta.

Ukratko o strategiji

Strategija pruža smjer u kojem Unija ide, uz vrlo konkretne mjere i javne politike u nizu područja. Strategija se nadovezuje se na prethodne dokumente za digitalno jedinstveno tržište i paket za bolje propise (Better Regulation Package).

Potrebno je istaknuti kako se mnoge aktivnosti koje su zapisane u strategiji već se provode od strane država članica, a tako i Hrvatske. Svrha strategije je poticaj snažnijoj provedbi postojećih EU pravila slobodnog tržišta usluga i roba, tamo gdje provedba nedostaju. Naglasak se stavlja na uklanjanje preostalih regulatornih prepreka i administrativnih opterećenja te se pruža podrška novim poslovnim modelima.

Pregled bitnih dijelova strategije

Unutarnje tržište je najveće postignuće Europe, stvorivši nove prilike i gospodarstvo velikog obujma. Konkurencija je ponudila niže cijene potrošačima. Europska Komisija kao temeljni izazov produbljivanju unutarnjeg tržišta EU vidi zastarjela i pretjerana regulatorna opterećenja te nemogućnost dobivanja svih informacija o regulatornim uvjetima.

To se događa u vremenu kada inovatori stvaraju nova rješenja, stvarajući izazove za tradicionalne poslovne modele. Inovativnim poslovnim modelima pomažu digitalne tehnologije, a industrija i usluge se pametno povezuju.

Komisija si zato je postavila ambiciozne javne politike kroz pakete za bolje propise, digitalno jedinstveno tržište, energetsku uniju i uniju tržišta kapitala, investicijski plan, kao i Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP).

Unija time teži poboljšanju regulatornih uvjeta poslovanja i investiranja, primjeni digitalnih rješenja na sve strane, lakše pristupu financiranju poduzetnika i otvorenom tržištu sa Sjedinjenim Američkim Državama. Komisija ističe kako agenda za bolje propise predstavlja prioritet, što znači pojednostavljenje pravnih okvira i smanjenje administrativnih opterećenja na unutarnjem tržištu.

Kolaborativno gospodarstvo

Komisija pruža podršku novim poslovnim modelima u okviru gospodarstva razmjene resursa (sharing economy) i tzv. kolaborativnog gospodarstva. Ističe se kako se usluge sve više pružaju kroz online platforme, dok se resursi privremeno koriste, kad zatreba (on-demand services). Takvo gospodarstvo povećava izbor i snižava troškove, te otvara prostor za inovativne start-up firme. Radni sati postaju fleksibilniji, a poduzetništvo postaje povremeno (part-time). Neiskorišteni resursi cirkuliraju, čime se povećava produktivnost i održivost. gospodarstvo razmjene resursa već sada ima vrijednosni potencijal od 15 milijardi američkih dolara, dok se do 2025. procjenjuje na čak 335 milijardi dolara.

Komisija smatra kako države članice trebaju stvoriti regulatorni okvir koji će podržati kolaborativno gospodarstvo, uzimajući u obzir zaštitu potrošača i radnika. Komisija će davati smjernice za primjenu EU zakonodavstva na kolaborativno gospodarstvo. Pritom ističe kako podršku kolaborativnom gospodarstvu na EU tržištu već pružaju Direktiva o uslugama, pravila o e-trgovini i zaštiti potrošača, kao i odredbe ugovora EU. Komisija je najavila kako će poduzimati mjere protiv neopravdanih državnih restrikcija na kolaborativno gospodarstvo.

Podrška rastu poduzetnika

Komisija nalaže uklanjanje regulatornih prepreka poduzetnicima. Pritom spominje složena pravila o PDV-u (pogotovo kod e-trgovine), trgovačkim društvima (od registracije do stečaja), te prepreke inovacijama i pristupu financiranju.

Zato je Komisija već predložila jednostavni proces osnivanja trgovačkog društva s jednim članom (bez obveze javnog bilježnika i s jedinstvenim online obrascem u EU, čime se potiče samozapošljavanje). Za sve vrste trgovačkih društava, Komisija ostaje pri agendi za digitalnu registraciju (sukladno Direktivi o uslugama).

Zbog informiranja o svim regulatornim zahtjevima u bilo kojem gospodarskom sektoru države članice su već pokrenule one-stop-shop sustave, odnosno jedinstvene kontaktne točke. Komisija ističe važnost objave informacija o regulatornim zahtjevima za pružanje usluga, pogotovo za prekogranično pružanje usluga.

Nastavno na jedinstvene kontaktne točke u državama članicama, planira se i razvoj Single Digital Gateway sustava u okviru Europskog pakta za start-upove. U okviru Pakta, poduzetnike će se mnogo više angažirati kroz javna savjetovanja na preispitivanje regulatornih zahtjeva, a tako i provedbe REFIT programa.

Europa želi dati drugu šansu poduzetnicima. Strahovi od neuspjeha, bankrota i stečajeva, odnosno društvene stigme, obeshrabruju poduzetništvo.

EU Paket za bolje propise (Better Regulation package) već nalaže procjene učinaka propisa na razvoj inovacija. Komisija želi i inovativne regulatorne pristupe, kao što su privremene dozvole i izuzeća od pravila, kako bi se potaknuo razvoj inovativnih rješenja. Komisija će sagledati mogućnost poboljšanja pravila o prekograničnim preuzimanjima trgovačkih društava.

Jedan od visoko rangiranih prioriteta Europske komisije je puna implementacija pravila liberalizacije tržišta usluga. Stoga se ističe kako je Direktiva o uslugama potaknula modernizaciju mnogih uslužnih sektora i uklanjanje niza neopravdanih regulatornih prepreka. Puna implementacija Direktive o uslugama pridonosila bi rastu BDP-a EU od 2,5%-tnih bodova (kroz učinke liberalizacije i deregulacije niza tržišta usluga, odnosno smanjenje administrativnog opterećenja pružatelja usluga u nizu djelatnosti). Direktiva o uslugama zabranjuje državama članicama niz regulacija i nalaže evaluaciju i preispitivanje razmjernosti niza regulatornih uvjeta. Stoga se Komisija fokusira na punu implementaciju već postojećih pravila koja se u određenoj mjeri krše u mnogim državama članicama, kroz protekcionizam pojedinih uslužnih sektora.

Komisija podsjeća kako direktiva o profesionalnim kvalifikacijama nalaže evaluaciju pristupa reguliranim profesijama. Regulacije pristupa profesijama dizajnirane su zbog zaštite javnog interesa. Ipak, mnoge od regulacija pristupa profesijama su nerazmjerne svrsi prema mišljenju Komisije, pa stvaraju prepreke mobilnosti profesija, snižavajući time produktivnost. Zato su neke države članice olakšale pristup pojedinim reguliranih profesijama ili su ukinule njihovo reguliranje. Komisija ističe kako profesionalne usluge čine 9% BDP-a EU i 20% radne snage, što govori o njihovoj važnosti za EU tržište.

Kao novina predlaže se „putovnica za usluge“, pogotovo za profesionalne i poslovne usluge (koje prema podacima Komisije stvaraju 11,7% BDP-a i 12,6% zaposlenosti na unutarnjem tržištu EU). Shodno načelu once-only, uklonila bi se potreba za višestrukom dostavom podataka i dokumenata stvaranjem elektroničkom repozitorija dokumenata i ujednačenog formata obavješćivanja. Time bi se moglo ukloniti prepreke već zajamčenoj slobodi prekograničnog pružanja usluga. Komisija će inzistirati na evaluaciju pristupa profesionalnim uslugama i obavješćivanju o preprekama, odnosno uklanjanju onih koje nisu opravdane.

Minimizirati opravdanja nekih regulatornih prepreka

Unatoč načelima Direktive o uslugama, i dalje postoje neopravdani regulatorni zahtjevi koji nisu notificirani. Notifikacijom bi se države članice i Komisija obavijestilo o regulatornim zahtjevima koji su sporni jer predstavljaju regulatorne prepreke tržištu koje se eventualno mogu opravdati kategorijama javnog interesa. Procedure notifikacije se često izbjegavaju. Kada se notifikacije provode, često nisu transparentne, kako bi uključivale potrošače i poslovne subjekte na koje se regulatorni uvjeti odnose. To je razlika u odnosu na direktivu o transparentnosti (TRIS) koja nalaže notificiranje uvjeta na tržište roba i informacijsko društvo. Također, postojeći sustav notifikacije ne uključuje dubinska ispitivanja razmjernosti i već u fazi nacrta propisa. Često se notificiraju uvjeti iz propisa koji su već stupili na snagu, pa se teže mogu mijenjati. Naime, sporni regulatorni uvjet se mora opravdati i ne smije kroz pripadajući propis stupiti na snagu dok se ne opravdati kategorijom javnog razloga pred Komisijom.

Stoga će Komisija predložiti reformu sustava obavješćivanja. Time će se omogućiti da notificirani regulatorni uvjeti budu strogo i precizno opravdani razmjernošću sa svrhom ili će se morati ukloniti iz propisa koji će se morati notificirati već u fazi nacrta. Svrha ovog obavještajnog sustava je sprječavanje neopravdanih regulatornih uvjeta koji bi stvarali prepreke slobodi pružanja usluga na unutarnjem tržištu.

Ukazivanje na restrikcije trgovcima

Komisija navodi kako je sektor trgovine na malo i veliko 2012. stvarao 9,6% dodane vrijednosti i 13,1% zaposlenosti u EU. Produktivnost toga sektora u EU je 2010-2012 stagnirala, za razliku od američkog rasta 3,9% u istom razdoblju. Restrikcije trgovcima sprječavaju otvaranje novih trgovina i outleta, narušavaju tržišno natjecanje i vode prema višim cijenama za potrošače. Regulacije o zaštiti okoliša, zaštiti potrošača i prostornom planiranju moraju biti razmjerne svrsi. Nije opravdano nametati nerazmjerne zahtjeve trgovcima koji idu iznad javnog interesa. Komisija će stoga predlagati najbolje prakse kako bi se omogućila sloboda poslovnog nastana trgovaca te će nametnuti mjere protiv regulatornih restrikcija trgovcima.

Jačanje unutarnjeg tržišta roba

Komisija navodi podatke kako robe generiraju 75% unutarnje trgovine u EU. 2013. Trgovina robama u EU vrijedila je 2,9 milijardi EUR. Komisija procjenjuje kako funkcionalno slobodno tržište roba može doprinositi rastu BDP-a EU od 1,8%-tnih bodova.

Uvođenjem ujednačenih (harmoniziranih) pravila uklonjene su regulatorne prepreka za 80%-ak industrijskih proizvoda. U područjima gdje je ne postoje ujednačena pravila (tzv. neharmonizirana područja), primjenjuje se načelo uzajamnog priznavanja slobode kretanja roba.

Unatoč pravilima slobode kretanja roba, nacionalne restrikcije i dalje postoje u nekim slučajevima. Tako se traže posebne provjere, primjerice zakonite promidžbe, dodatni dokumenti i testiranja pa sve do odbijanja pristupa tržištu. Povećavanjem regulatornih troškova gube se poslovne prilike, smanjuje se tržišno natjecanje i povećavaju cijene potrošačima.

EU Uredba o uzajamnom priznavanju će se revidirati kako bi se standardizirane obveze dostave dokumenata o stavljanju proizvoda na tržište. Poslovnim subjektima će se omogućiti i podnošenje samo-deklaracije, osim ako se službena odluka usvoji i potom notificira Komisiji i relevantnom poslovnom subjektu. Također, poboljšat će se (prekogranični) nadzor tržišta roba, kako bi se spriječilo stavljanje na tržište roba koje ne ispunjavaju uvjete.

Protiv diskriminacije potrošača

Shodno Direktivi o uslugama potrošače se ne smije diskriminirati različitim cijenama iste usluge, ovisno o državljanstvu ili prebivalištu. Komisija je to jasno istaknula i kroz strategiju za Digitalno jedinstveno tržište.

Modernizirani sustav normizacije

Komisija navodi kako je primjerice u UK normizacija stvarala 28% rasta produktivnosti. Dobrovoljne norme doprinose uklanjanju tržišnih prepreka te povećanju tržišnog natjecanja i sigurnosti. Norme se prema mišljenju Komisije trebaju prilagođavati tržišnim promjenama, ICT trendovima i digitalnim inovacijama, novim poslovnim modelima i uslugama. Bitnu ulogu će imati primjena dobrovoljnih normi za usluge, čime bi se snizili regulatorni troškovi i fragmentacija unutarnjeg tržišta. Stoga Komisija predlaže Pakt za normizaciju.

Kultura sukladnosti i pametna provedba

Djelotvorna usklađenost svih država članica sa EU pravilima slobode unutarnjem tržišta je ključna Komisiji. Postojeće procedure protiv nesukladnosti zakonodavstva s EU pravom (tzv. infringement procedures) su spore pa traju i po 30 mjeseci kako Komisija navodi, što ide na štetu građana i poslovnih subjekata. Komisija će razviti alate za analizu podataka o nesukladnostima s EU pravilima i sektorske pristupe.

Kako bi poticala sukladnost s EU pravilima slobodnog tržišta,Komisija će predložiti i alat za informiranje o unutarnjem tržištu (Single Market informationtool), kako bi prikupljala informacije od tržišnih igrača. Komisija će štititi povjerljivost podataka, a temeljem istih objavljivati izvješća. Time će Komisija bolje targetirati potrebe za suradnjom s državama članicama i određivati odgovarajuća regulatorna rješenja. Bitni alati za rješavanje problema kršenja prava i sloboda građana EU biti će SOLVIT i Your Europe.

Akcijski planovi slijedom strategije

Poruka Komisije je kako unutarnje tržište treba prilagoditi današnjim gospodarskim realnostima, poput digitalizacije, novih poslovnih modela te povezanosti industrije i usluga. Strategija predlaže uklanjanje preostalih regulatornih prepreka kako bi se stvarali novi europski poslovi te agenda za rast i investicije.

Komisija je postavila sljedeće rokove za konkretne akcijske planove i ključne aktivnosti koje trebaju slijediti:

Do kraja 2016. potrebno je:

-Donijeti smjernice za primjenu EU prava na nove poslovne modele kolaborativnog gospodarstva

-Donijeti Europski pakt za start-up poduzetnike

-Donijeti Europski pakt za (dobrovoljnu) normizaciju

-Donijeti detaljne smjernice za (dobrovoljnu) normizaciju usluga

-Omogućiti prevencija diskriminacije potrošača temeljem državljanstva i prebivališta

-Donijeti smjernice za reformu reguliranih profesija

-Targetirati preostale regulatorne prepreke tržištu usluga, pogotovo poslovnim uslugama

-Inicirati „putovnicu za usluge“, pogotovo za poslovne usluge

-Unaprijediti obavješćivanje (notifikacije) o spornim regulatornim zahtjevima/preprekama koji su podložni ispitivanju razmjernosti i opravdanosti, u okviru Direktive o uslugama

-Jačanje svijesti o važnosti načela uzajamnog priznavanja

Do kraja 2017. potrebno je:

-Razviti alate za analize podataka o nadzoru provedbe EU prava unutarnjeg tržišta

-Provesti reviziju okvira za uzajamno priznavanje Reformirati javnu nabavu, uspostavom registra ugovora, poboljšanjem prikupljanja podataka i umrežavanjem nadležnih tijela

-Modernizirati okvir za zaštitu intelektualnog vlasništva

Komisija će napraviti reviziju napretka u provedbi. Na temelju sveobuhvatne ekonomske analize sagledat će se poduzimanje dodatnih mjera za produbljivanje unutarnjeg tržišta.

Zaključno

Komisija je sa strategijom za EU tržište izašla u trenutku već započetog zaokreta. Na razini EU, kao i mnogih država članica, započeta je provedba niza javnih politika koje je EU zagovarala. Svrha tih politika bila je poticanje poboljšanja regulatornog okvira za poslovanje, uklanjanje regulatornih prepreka tržištu usluga i roba, digitalizacija javne uprave i poslovnih procesa i dr. Takve strateški vitalne javne politike mogu doprinijeti (dodatnom) rastu BDP-a i za 2%-tna boda (kako je istaknula Bienkowska).

Strategija proizlazi od već započetih javnih politika Komisije i država članica. Strategija ukazuje na činjenicu kako unatoč postojanju unutarnjeg tržišta, koje je postiglo visoki stupanj integracije i slobode, i dalje postoje regulatorne prepreke dubljem tržišnim povezivanju Europljana. Unutarnje tržište stvorilo je velike prilike za poslovanje, dok postoji daleko veći potencijal. Istovremeno, predlažu se alati za bolju provedbu EU pravila za unutarnje tržište.

Kada se govori o EU pravilima, u području unutarnjeg tržišta (kao i tržišnog natjecanja) riječ je o pravilima koja obvezuju države članice na uklanjanje regulatornih prepreka lakom i slobodnom pristupu EU tržištu. Takva pravila razlikuju se od niza drugih direktiva i uredbi koje u okviru zakonodavstva EU postavljaju administrativne obveze, odnosno regulatorne troškove za poslovanje na unutarnjem tržištu. Zato je prioritet Unije provesti program za regulatorni fitness (tzv. REFIT) kako bi se kroz procjene učinaka propisa i mjerenje troškova potaknulo smanjenje neopravdano visokog tereta europske regulacije na europske poslodavce i poduzetnike.

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, 11.11.2015.