Vlada Republike Hrvatske usvojila Nacionalni program reformi 2016.

‌Vlada Republike Hrvatske je usvojila Nacionalni program reformi 2016. na sjednici održanoj 28. travnja 2016. godine. Nacionalni program reformi 2016. rezultat je usklađivanja gospodarske politike i strukturnih reformi s preporukama Europske komisije za povećanje konkurentnosti i rasta hrvatskog gospodarstva. Reformske javne politike dizajnirane slijedom Izvješća za Hrvatsku 2016. – S detaljnim preispitivanjem sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža.

Nacionalni program reformi 2016. je, uz reformske mjere u nizu područja i javnih politika, definirao reformu poslovnog i investicijskog okruženja kao jedan od prioriteta za povećanje konkurentnosti i rasta hrvatskog gospodarstva. Reformu kojom se želi smanjiti trošak regulative za poslovanje i ukloniti prepreke slobodnijem unutarnjem tržištu usluga koordinirat će Ministarstvo gospodarstva putem vladine međuresorne Radne skupine za poslovnu klimu i investicije.

Smanjivanjem administrativnog i parafiskalnog opterećenja gospodarstva te uklanjanjem regulatornih prepreka tržištu usluga i privatnim investitorima potaknut će se lakše poslovanje i zapošljavanje u Hrvatskoj, sukladno pravilima o slobodi unutarnjeg tržišta EU i EU politici za pametnu regulativu. Nastavlja se liberalizacija tržišta usluga sukladno EU pravila o slobodi unutarnjeg tržišta usluga. Pod vodstvom Ministarstva gospodarstva i uz ključnu podršku Vlade, osnažuje se horizontalna koordinacija međuresorsnog poticanja uklanjanja prepreka i opterećenja poslovanju. Nastavlja se mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstva odnosno troška regulative za poslovno okruženje. Primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije mjeriti će i potom smanjivati vremenski i financijski teret regulative za poslovni sektor za minimalno 20% do kraja 2016. u 7 područja, te minimalno 25% u ostalim područjima poslovnog okruženja do lipnja 2018.

Lakši uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima, postići će se kroz sljedeće ključne reformske mjere čiju provedbu koordinira i potiče Ministarstvo gospodarstva:

Uklanjanje prepreka poslovanju i investitorima

Do lipnja 2016. pokreće se Radna skupina za poslovnu klimu i investicije kao središnje tijelo za dijalog s poslovnim sektorom, prikupljanje informacija o preprekama poslovnom sektoru i horizontalnu koordinaciju međuresornog poticanja uklanjanja ili smanjenja istih. Radna skupina će usvajati godišnje akcijske planove za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Akcijski planovi sadržavat će mjere za uklanjanje svih vrsta prepreka i opterećenja za gospodarstvo, uključujući i mjere (1) predložene kao rezultat primjene i proširenja Standard Cost Model (SCM) mjerenja, (2) za povećanje lakoće poslovanja (Doing Business), (3) za smanjenje regulatorne restriktivnosti tržišta/gospodarstva (OECD Product Market Regulation) i (4) za EU reformu tržišta usluga i reguliranih profesija.

Barem 20% niži administrativni trošak poslovanja u 7 regulatornih područja do kraja 2016.

Cilj Vlade je smanjiti administrativno opterećenje gospodarstva za minimalno 20% do kraja 2016. u području pokretanja poslovanja trgovačkog društva i obrta, zaštite na radu, zdravstvenih i sanitarnih uvjeta te energetske učinkovitosti u gradnji, te dodatno u području trgovine i posredovanja u prometu nekretnina, slijedom primjene Standard Cost Model (SCM) metodologije za mjerenje navedenih područja.

Barem 25% niži administrativni trošak poslovanja u bitnim regulatornim područjima do lipnja 2018.

U lipnju 2016. Vlada će također donijeti odluku o proširenju SCM mjerenja na cijelu postojeću regulativu u području gospodarstva. Slijedom provedenog SCM mjerenja će se provesti smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva do lipnja 2018. za minimalno 25%. SCM metoda se integrira u procjene učinaka novih zakona koje će biti sve učestalije kao obveza pažljivog donošenja zakona. Uklanjanjem regulatornih prepreka investicijama i smanjenjem administrativnog opterećenja lakšem poslovanju na unutarnjem tržištu oslobađa se kapital potreban za otvaranje radnih mjesta, investicije, izvoz i razvoj inovacija. Doprinos godišnjem rastu BDP-a, pogotovo investicija, može biti i veći od 2 postotna boda, izravno oviseći o stupnju administrativnog rasterećenja i broju uklonjenih regulatornih prepreka.

Uklanjanje glavnih prepreka tržištu profesionalnih i poslovnih usluga

Sukladno EU pravilima slobode unutarnjeg tržišta Ministarstvo gospodarstva međuresorno potiče uklanjanje preostalih regulatornih prepreka lakšem pristupu tržištu uslugama, prije svega onih koje su protivne EU Direktivi o uslugama. Prioritet je reforma sektora profesionalnih i poslovnih usluga, odnosno reguliranih profesija. Tako će se u Akcijskom planu za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva do kraja 2016. definirati obveza izmjene zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju tržište usluga revizora, poreznih savjetnika, računovođa, odvjetnika i auto-škola. Liberalizacija tržišta usluga ima pozitivan učinak na sniženje cijena i povećanje kvalitete za potrošače te povećanje efikasnosti poslovanja uslijed većeg tržišnog natjecanja, a smanjenjem administrativnog opterećenja za pristup tržištu usluga povećat će se poslovne prilike, uključujući prilike za slobodan razvoj novih vrsta usluga, novih poslovnih modela i digitalnih platformi.

E-osnivanje poduzeća i dobivanje dozvola za obavljanje uslužnih djelatnosti – do kraja 2016.

Temeljem odluke Vlade, koja će biti donesena u svibnju, nadležna tijela obvezat će se na razvoj elektroničkih postupaka za jednostavno online pokretanje poslovanja i dobivanje dozvola za obavljanje uslužnih djelatnosti, sukladno Zakonu o uslugama. Tako će, do kraja 2016., biti omogućeno elektroničko osnivanje d.o.o. i j.d.o.o. kao i revidiranje upisa djelatnosti. Od početka 2017. godine će biti dostupan i cjelokupni elektronički postupak registracije poslovanja. U okviru Centra unutarnjeg tržišta EU cut.hr, razvija se elektronička Jedinstvena kontaktna točka za usluge psc.hr kao portal koji objedinjava ključne informacije o uvjetima započinjanja poslovanja na tržištu usluga te nudi poveznice na elektroničke postupke za lakšu registraciju poslovnog nastana i ishođenje dokumentacije za obavljanje uslužnih djelatnosti. Provodit će se i EU načelo "once-only" prema kojemu nadležna tijela ne smiju isti podatak tražiti od poslovnih subjekata više od jednom, već iste interoperabilno razmjenjivati. Pojednostavljenjem pokretanja poslovanja smanjit će se visoka razina administrativnog opterećenja te osigurati jednostavniji, brži i jeftiniji pristup tržištu. Integriranjem informacija o regulatornim uvjetima i razvojem elektroničkih postupaka za započinjanje uslužne djelatnosti, i za okvirno 80% se skraćuje vrijeme potrebno za prikupljanje potrebnih informacija kao i administrativne radnje za započinjanje poslovanja na tržištu usluga.

Parafiskalno rasterećenje za barem 330 milijuna kuna do kraja 2016.

Daljnje smanjenje i ukidanje parafiskalnih nameta provest će se za minimalno 0,1% vrijednosti BDP-a (oko 330 milijuna kuna).

E-nabava

Značajan iskorak u pogledu olakšavanja poslovanja u 2016. predstavljat će i reforma javne nabave. Bitna odrednica reforme javne nabave bit će i uvođenje elektroničke dostave ponuda (e-nabava), Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD) do lipnja 2017. te povezivanje ključnih javnih registara sa sustavom Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH) do rujna 2017. Uvodi se kriterij ekonomski najpovoljnije ponude umjesto najniže cijene. Reforma javne nabave potaknut će povećanje efikasnosti poslovnog sektora zbog smanjenja administrativnih troškova postupaka nabave odnosno uvođenje e-nabave. Time će se potaknuti sudjelovanje većeg broja poslovnih subjekata, tržišno natjecanje i racionalnije trošenje javnog novca.

Ostale mjere:

Pored navedenih mjera, Vlada je kroz Nacionalni program reformi donijela niz mjera i javnih politika koje imaju izravno i neizravni utjecaj na povećanje konkurentnosti i rasta gospodarstva kao dijela unutarnjeg tržišta EU. Provodit će se i umjerena kontrola deficita, javnog duga i državne potrošnje, uključujući umjerenu razinu racionalizacije mirovinskog i zdravstvenog sustava, kolektivnih ugovora i plaća, administracije i materijalnih troškova. Digitalizacija javne uprave s brzim e-uslugama i povezanim podacima bitno će ubrzati zasad spore procese. Planira se povećanje kvalitete ljudskih resursa u javnoj upravi. Najavljene su promjene u pravosuđu, zemljišnih knjiga i katastra. Pokreću se određeni privatizacijski procesi, premda bi uvijek moglo biti i ambicioznije. Nastavlja se već započeta kurikularna reforma od odnosno prilagodba obrazovanja i vještina tržištu rada. Poticat će se povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj i niz drugih mjera.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, 28.04.2016.