Koliko nam IoT pomaže, ali i mijenja svakodnevnicu

‌Jeste li znali da se, prema istraživanju Europske komisije, procjenjuje da će tržišna vrijednost IoT tehnologije u EU-u do 2020. narasti do čak jednog trilijuna eura?

Internet stvari (IoT, engleski “internet of things“) je srž procesa digitalizacije gospodarstva i društva, te je ključna sastavnica strategije Europske komisije za digitalizaciju europske industrije i digitalnog tržišta. Europske vrijednosti primjenjuju se na internet stvari kako bi osnažile građane, zahvaljujući visokim standardima privatnosti i sigurnosti. No, znate li što IoT donosi našem svakodnevnom životu?

IoT opisuje tehnologiju povezivanja fizičkih uređaja, vozila i drugih stvari, koje prikupljaju, dijele i razmjenjuju podatke putem interneta. Spajanje uređaja može biti žično ili bežično te omogućuje potpuno nove mogućnosti za međusobnu interakciju (komunikaciju) između ljudi i različitih sustava. Na taj način komunicirati mogu stvari, uređaji i stvari/uređaji s ljudima, uz zajednički cilj olakšavanja i pojednostavnjivanja života ljudi.

Jeste li čuli za pametne klupe, hladnjake, perilice, tepihe, rasvjetu? Hladnjak će vam putem aplikacije reći da trebate kupiti neki proizvod koji ste potrošili, perilica će započeti pranje tako da bude gotovo upravo kad se vratite s posla, a tepih će dojaviti kretanje po njegovoj površini (primjerice, čak i ako vas nema u stanu te vas upozoriti putem aplikacije i potencijalno upozoriti i policiju).

Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu već se dugo radi na razvoju tehnologije koja koristi senzore utkane u različite vrste materijala. Tako su nastali pametni tepih i pametna jakna. Tepih se radi od otpadnih materijala iz tekstilne proizvodnje, korišteni senzori ne utječu na estetiku samog proizvoda, a rezultat je ortopedsko pomagalo koje dojavljuje ako je osoba pala ili sišla s kreveta. Pametna jakna koristi tehnologiju koja joj omogućuje da se zagrijava sama, a namijenjena je službi spašavanja, poštarima, policiji, bolesnicima koji moraju paziti na nagle promjene temperature i slično. Različite su mogućnosti povezivanja objekta (njegovih senzora) s aplikacijama te drugim (sigurnosnim) sustavima, što itekako pomaže u svakodnevnom životu.

Od studenta u Splitu koji je osmislio pametne klupe, djevojaka u Zagrebu koje su kreirale pametnog medvjedića koji prati zdravlje djeteta do različitih startup-ova i tvrtki koje se bave razvojem ovih tehnologija, u Hrvatskoj nam ne nedostaje znanja i ideja. Sve više škola u svoje kurikulume uvodi IoT tehnologiju pa studenti i profesori zajedno rade na kreiranju različitih pametnih sistema. Ovaj način rada stvara i čitavu novu generaciju mladih stručnjaka koji će biti u mogućnosti kreirati neke nove tehnološke inovacije.

Više o IoT-u pročitajte ovdje.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, 26.04.2019.