Novo izvješće Komisije o izazovima hrvatskog gospodarstva

Otkad je Hrvatska članica EU-a, Europska komisija svake godine, tj. već drugu godinu zaredom, objavljuje dubinski pregled o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža Hrvatske. U okviru tzv. Europskog semestra (https://ec.europa.eu/europe2020/making-it-happen/index_hr.htm, https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/european-semester/) , Europska komisija surađuje s državama članicama na usklađivanju bitnih javnih politika i reformi u području gospodarstva kako bi se sprječavali rizici i učinci prelijevanja na gospodarstvo EU-a, dok se ujedno potiče jačanje konkurentnosti i rasta gospodarstava država članica.

Obzirom na dubinsko izvješće Komisije za 2015. godinu,  a shodno i izvješću za prethodnu godinu, pred Hrvatskom je zadatak provedbe reformi u brojnim područjima koja utječu na gospodarstvo. Pri tome je važna horizontalna međuresorna koordinacija i promjena u načinu funkcioniranja hrvatskih institucija.

Kao prioritetno područje Komisija svakako vidi unapređenje poslovnog okruženja i bolje propise za gospodarstvo. Regulatorna, administrativna i parafiskalna opterećenja na poslovne subjekte trebaju se smanjivati kako bi se potaknule investicije i izvoz. Potrebno je osnažiti primjenu procjena učinaka propisa i zakonodavnog planiranja. Komisija je ocijenila pozitivnim uvođenje mjerenja administrativnih opterećenja gospodarstva primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije pri Ministarstvu gospodarstva. Komisija posebno ističe visoke administrativne regulacije pristupa pojedinim uslužnim sektorima, uz strogi sustav reguliranih profesija i profesionalnih usluga. Visoki su i troškovi započinjanja poslovanja, pogotovo glede procedure javnih bilježnika. Pozitivno je ocijenjena privatizacija brodogradnje koju je provelo Ministarstvo gospodarstva.

Uvjet za unaprjeđenje poslovnog okruženja je i reforma javne uprave, s naglaskom na smanjivanje administrativne fragmentiranosti i jačanje kvalitete administracije, transparentnosti javnih politika, ujednačavanje administrativnih postupanja, te jačanje kapaciteta za poticanje zaštite tržišnog natjecanja. Pozitivnim je ocijenjen portal e-građani, a sustav se proširuje i na e-poslovanje.

Tržište rada se djelomično liberaliziralo, ali regulatorne prepreke zapošljavanju i dalje postoje. Osim radnog zakonodavstva, Komisija vidi uzroke visoke nezaposlenosti i u velikoj razini neujednačenosti vještina i studijskih obrazovnih programa sa tržištem rada, te u loše dizajniranoj strukturi strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Vrlo je malo prilika za praksu tijekom obrazovanja.

Rastući javni dug i deficit rizik su za fiskalnu stabilnost, pogotovo zbog visokih udjela troškova plaća, administracije, subvencija i zdravstva u BDP-u, usporedno sa EU10. Pozitivno je ocijenjeno pomicanje praga za primjenu granične (40%) porezne stope na dohodak. Komisija ističe da je porez na dobit usporedno nizak, a postoje poticaji za investitore koje provodi Ministarstvo gospodarstva.

Cijelo izvješće pročitajte ovdje.

Izvor: Europska komisija,  01.04.2015.